Sveučilište u Padovi provelo je znanstvenu studiju, koju je sponzorirala tvrtka Coldiretti, o degradaciji tla uzrokovanoj prisutnošću papkara na području parka Euganejska brda i okolnih područja.
Studiju je koordinirao Odjel za zemljište i agrošumarske sustave, pod vodstvom profesora Paola Tarollija, a trajala je dvije godine, s više od 400 istraživanja oštećenih područja. Obavljeno je više od 10 000 mjerenja dubine, uključujući 20 farmi, a mnoštvo informacija prevedeno je u tablice i karte. Studija je objavljena u časopisu Britanskog društva za geomorfologiju "Earth Surface Processes and Landforms".
Članak je napisao dr. Luca Mauri, koji je, zajedno s profesorom Tarollijem, istaknuo primjer suradnje između Sveučilišta i dionika, rješavajući konkretno i pravovremeno pitanje.
Giovanni Roncalli, direktor tvrtke Coldiretti Padova, izjavio je: „Tijekom istraživanja organizirali smo nekoliko sastanaka u tom području s poljoprivrednicima, stanovnicima i predstavnicima institucija kako bismo objasnili ciljeve istraživačkog projekta koji nadilazi strogo poljoprivrednu sferu i obuhvaća složenost problema. Željeli smo dobiti pouzdane informacije i konkretne podatke o utjecaju divljih svinja na osjetljiv okolišni i geološki kontekst Euganejskih brda. Zatražili smo mjerenje veličine, dubine i posljedica klizišta s kojima se naši poljoprivrednici svakodnevno susreću na svojoj zemlji i u šumama. Čestitamo profesoru Tarolliju i dr. Mauriju na temeljitosti studije, koja se sada podnosi međunarodnoj znanstvenoj zajednici. Ono što se sada čini kao strogo lokalni problem, ograničen na Euganejska brda, moglo bi se ponoviti u drugim sličnim kontekstima.“
Razumijevanje posljedica širenja divljih vrsta u određenim područjima svakako pomaže u pronalaženju najprikladnijih rješenja za zaštitu, prije svega, okoliša i sigurnosti onih koji tamo žive i rade, kao i za osiguranje opstanka poljoprivredne aktivnosti u svim njezinim oblicima. Bit ćemo predani tome da rezultate studije dovedemo do pozornosti Regije, koja također nadzire upravljanje Parkom Euganejska brda, kao i nacionalnih vlasti, kako bi konačno zahtijevali učinkovite mjere za rješavanje izvanredne situacije koja traje već predugo.
Profesor Tarolli je nadalje dodao: „Geolocirali smo i kvantificirali štetu od divljih svinja na velikoj skali, analizirajući 406 oštećenih područja i provodeći 10.150 mjerenja dubine tla tijekom dvije godine. Ovo je jedinstvena studija, nikada prije provedena, čak ni u inozemstvu, koja je izračunala kubne metre uklonjenog tla i izradila statistiku kako bi se utvrdilo je li šteta na nekom području značajna ili ne na temelju samog opsega štete. Zatim smo identificirali najkritičnija područja i izračunali potencijalnu povezanost volumena tla koji su divlje svinje uklonile s cestama i kanalima, odnosno vjerojatnost da će volumen tla uklonjenog na jednom mjestu zatim doći do ceste ili kanala.“
Ovo bi mogle biti vrlo korisne informacije za stručnjake za upravljanje zemljištem, počevši od gradonačelnika i tehničara konzorcija za melioraciju zemljišta, za planiranje ciljanih intervencija za ublažavanje potencijalne štete, posebno na cestama, koja bi se mogla dogoditi tijekom obilnih kiša. Razvili smo metodologiju istraživanja sa smjernicama o tome kako analizirati ove vrste problema. Naša metodologija mogla bi se uzeti kao primjer i usvojiti u drugim regijama, ili čak od strane Avepe, ili čak u nacionalnim i regionalnim parkovima. U konačnici, kada invazivna vrsta nije kontrolirana ili uravnotežena od strane same prirode i prekomjerno se razmnožava (osobito u antropiziranim područjima), to tada utječe na samu prirodu u obliku "stresa" (erozija i degradacija tla, oštećenja i sukobi s ljudima). Stoga su učinkovite politike za suzbijanje invazivnih vrsta potrebne tamo gdje ih sama priroda ne suzbija.
_______________________________
