Reforma zakona o lovu ulazi u drugu fazu parlamentarnog postupka.
Reforma zakona o lovu ulazi u drugu fazu parlamentarnog postupka
Nakon odobrenja Senata, prijedlog zakona o izmjeni zakona o lovu sada je pred Zastupničkim domom, gdje će nastaviti parlamentarni postupak. Ovo je ključni korak u reformi usmjerenoj na ažuriranje Zakona 157 iz 1992., glavnog zakonodavnog okvira za zaštitu divljih životinja i lov.
Prijedlog zakona, koji su u početku ispitali Odbori Senata za okoliš i poljoprivredu, a potom odobrio Zastupnički dom, ne uvodi novo zakonodavstvo, već predlaže niz izmjena i dopuna postojećeg zakonodavstva s ciljem prilagodbe dubokim promjenama koje su se dogodile u posljednjih trideset godina.
Zašto želimo ažurirati Zakon 157 iz 1992.
Od 1992. godine talijanski se krajolik značajno promijenio. Promijenila se veličina populacija divljih životinja, rasprostranjenost određenih vrsta, korištenje zemljišta, odnos između poljoprivrede i divljih životinja te javna svijest o ekološkim problemima.
Broj lovaca se također smanjio, dok su se problemi vezani uz prisutnost određenih divljih vrsta povećali, što ima posljedice i na poljoprivredu i na sigurnost u prometu.
Zbog toga, prema zagovornicima reforme, ažuriranje zakonodavstva predstavlja nužan korak kako bi se zemlja opremila prikladnijim alatima za upravljanje divljim životinjama i bioraznolikošću.
Snažno kontrastna politička konfrontacija
Iako je Zakon 157 iz 1992. nastao iz političkog kompromisa koji je uspio pronaći ravnotežu između različitih interesa, današnja rasprava čini se odlučno polariziranijom.
S jedne strane, većina desnog centra (uz nekoliko iznimaka), koju podržavaju lovačka udruženja, poljoprivredni svijet i neke proizvodne organizacije, smatra reformu nezamjenjivim alatom za poboljšanje upravljanja divljim životinjama.
S druge strane, oporbene snage i brojne skupine za zaštitu okoliša i prava životinja izrazile su snažnu zabrinutost, tvrdeći da bi neke promjene mogle smanjiti razinu zaštite divljih životinja.
Rizik je, u ovom scenariju, da će raspravom dominirati ideološki sukobi, ostavljajući tehničko-znanstvene aspekte vezane uz očuvanje bioraznolikosti i upravljanje divljim populacijama u drugom planu.
Uloga poljoprivrede u reformi
Među središnjim temama mjere je i sve veći pritisak divljih životinja na poljoprivredne aktivnosti.
Ministar poljoprivrede Francesco Lollobrigida, koji zaslužuje pohvalu za svoju upornost u podršci zakonu, više je puta naglasio potrebu za djelovanjem kako bi upravljanje bioraznolikošću bilo učinkovitije, uključujući i ažuriranje propisa o lovu. Doista, poljoprivredne organizacije godinama izvještavaju o porastu štete koju uzrokuju određene vrste, sa sve značajnijim ekonomskim posljedicama za mnoga poduzeća.
Parlamentarni proces se nastavlja u Sabornici
Tijekom razmatranja u Senatu, tekst je izmijenjen kroz nekoliko amandmana, od kojih su neki promijenili izvorni sadržaj zakona.
Reforma se sada seli u Zastupnički dom. Ako se tekst odobri bez daljnjih amandmana, proces bi se mogao brzo dovršiti. Međutim, ako se odobre novi amandmani, mjera će se morati vratiti Senatu na drugo čitanje, što bi produžilo proces.
Reforma dugo očekivana nakon više od trideset godina
Prema riječima zagovornika zakona, ažuriranje zakona koji je stupio na snagu prije više od trideset godina nužnost je koja se više ne može odgađati.
U međuvremenu, nacionalni krajobraz divljih životinja duboko se promijenio, a mnoge europske zemlje su više puta mijenjale svoje propise o upravljanju divljim životinjama i lovu, prilagođavajući ih razvojnim znanstvenim spoznajama i lokalnim potrebama.
Zbog toga Vlada zaslužuje veliko priznanje za ponovno otvaranje rasprave o pitanju koje je u biti stagniralo više od tri desetljeća, unatoč prepoznavanju izrazito političke složenosti te teme.
Upravljanje divljim životinjama ostaje ključno pitanje
Ključni koncept reforme je upravljanje divljim životinjama.
U prirodnim ekosustavima s malim ljudskim utjecajem, ekološki mehanizmi teže autonomnom održavanju ravnoteže između vrsta. Međutim, na visoko antropiziranom teritoriju poput Italije, prisutnost poljoprivrednih aktivnosti, infrastrukture, urbanih područja i naselja često čini nužnim pribjegavanje zakonski propisanim alatima upravljanja.
Parlamentarna rasprava stoga će biti pozvana kako bi se pronašla ravnoteža između zaštite bioraznolikosti, poljoprivrednih potreba, očuvanja vrsta i upravljanja divljim vrstama, uključujući lov.
Rasprava u Zastupničkom domu predstavljat će odlučujući korak u određivanju hoće li reforma uspjeti održati tu ravnotežu ili će politički i ideološki sukobi na kraju prevladati nad tehničkom raspravom. To bi bila šteta, jer je "dobar lov" univerzalno priznati temeljni alat za upravljanje neravnotežom u divljim životinjama.
