Saslušanje ISPRA-e pred Odborom za poljoprivredu Zastupničkog doma predstavlja jedan od najvažnijih koraka u reformi Zakona 157/92.
Luigi Ricci, ravnatelj Odjela za praćenje i zaštitu okoliša i očuvanje biološke raznolikosti, govorio je na događaju, izrazivši općenito povoljno mišljenje o ažuriranom zakonodavstvu, a istovremeno je istaknuo neka ključna pitanja.
Prema Ricciju, izmjena zakona donesenog prije više od trideset godina "ispravan je i razuman" izbor. U međuvremenu, krajobraz, populacije divljih životinja, migracijski putovi, pa čak i lovačka zajednica promijenili su se: od preko 1,9 milijuna lovaca u 1980-ima, broj je značajno opao, sa sve višom prosječnom dobi i ograničenom smjenom generacija. ISPRA je također napomenula da je bila uključena u pripremnu fazu reforme te da su mnoga zapažanja Instituta već ugrađena u zakonodavstvo.
Jedan od najznačajnijih odlomaka saslušanja odnosi se na ulogu lova u očuvanju prirode. Pozivajući se na Europsku povelju o lovu i bioraznolikosti, Ricci je ponovio da lovne aktivnosti planirane prema znanstvenim kriterijima mogu biti u potpunosti kompatibilne sa zaštitom divljih vrsta i konkretno doprinijeti upravljanju staništima, poboljšanjima okoliša i suzbijanju invazivnih stranih vrsta. Ovaj stav prepoznaje da lov može biti ne samo aktivnost sakupljanja, već i alat za upravljanje zemljištem i bioraznolikošću.
Što se tiče reforme, ISPRA je izrazila pozitivnu ocjenu promjena kojima se prepoznaje doprinos lova zaštiti ekosustava, novih propisa za upravljanje divljim životinjama u zračnim lukama, nacionalnog produljenja dozvola za selektivno odstrel papkara i povećane fleksibilnosti u upravljanju divljim životinjama i lovištima. Ukidanje ekskluzivnosti određenih vrsta lova također je ocijenjeno prihvatljivim, uz poticanje praćenja bilo kakvog povećanja pritiska lova.
Kritike se, međutim, usredotočuju na specifične aspekte zakona. ISPRA smatra da bi reforma trebala pružiti veću zaštitu vrstama s nepovoljnim statusom očuvanja, navodeći posebno planinsku kokoperu i poljsku ševu. Izražena je i zabrinutost u vezi s proširenjem teritorijalnih lovišta i mogućnošću pretvaranja nekih lovačkih gospodarstava za divlje životinje i u agroturistička lovišta bez prethodne tehničke i znanstvene procjene. Najosjetljivije pitanje, međutim, ostaje pitanje živih mamaca, u vezi s čime Institut ističe potencijalne izazove u odnosu na europsko zakonodavstvo.
Među najznačajnijim trenucima saslušanja bio je Riccijev odgovor na ulogu lovaca u upravljanju divljim životinjama. Direktor ISPRA-e izjavio je da lov, ako se provodi kompetentno, odgovorno i na znanstvenoj osnovi, može služiti bioregulacijskoj funkciji. Lovci, prema ovom stajalištu, mogu doprinijeti upravljanju viškom populacija, sprječavanju štete na usjevima i kontroli zdravstvenih izvanrednih situacija poput afričke svinjske kuge. Nadalje, zahvaljujući svojoj široko rasprostranjenoj prisutnosti diljem zemlje, mogli bi igrati važnu ulogu i u epidemiološkom praćenju ptičje gripe i prikupljanju informacija korisnih za upravljanje divljim životinjama.
Saslušanje tako potvrđuje orijentaciju koja, iako zadržava neke rezerve prema specifičnim odredbama reforme, prepoznaje potrebu za ažuriranjem Zakona 157/92 i pripisuje lovu, ako se provodi u skladu sa znanošću i propisima, aktivnu ulogu u očuvanju bioraznolikosti i upravljanju nacionalnom baštinom divljih životinja.
